Individualni čimbenici:
* Dob: Mlađi tinejdžeri bi mogli imati koristi od kraćih sesija, dok bi stariji tinejdžeri mogli imati više samokontrole.
* Osobnost: Neki su tinejdžeri prirodno skloniji pretjeranom igranju igrica.
* Zdravlje: Tjelesno i mentalno zdravlje može utjecati na to koliko je igranje prikladno.
* Akademski uspjeh: Usklađivanje igranja igrica sa školskim obvezama ključno je.
* Društveni život: Tinejdžerima je potrebno vrijeme za druženje i druge aktivnosti.
Opće preporuke:
* Američka akademija pedijatara ne preporučuje više od 1-2 sata vremena pred ekranom dnevno za djecu od 2-5 godina i ne više od 1 sata dnevno za djecu od 6-18 godina. Ovo uključuje cijelo vrijeme pred ekranom, ne samo igranje.
* Svjetska zdravstvena organizacija klasificira pretjerano igranje igara kao poremećaj, sa simptomima kao što su zanemarivanje drugih odgovornosti i doživljavanje negativnih posljedica u društvenom, akademskom ili profesionalnom životu.
Znakovi pretjeranog igranja igara:
* Zanemarivanje školskih obaveza, obaveza ili društvenog života.
* Provođenje prekomjerne količine vremena igrajući se, čak i kada postoje druge obveze.
* Doživljavanje fizičkih simptoma poput naprezanja očiju, glavobolja ili problema sa spavanjem.
* Imate simptome ustezanja ili postajete razdražljivi kada ne igrate igrice.
* Laganje o igračkim navikama ili skrivanje svojih igračkih aktivnosti.
Savjeti za zdravo igranje:
* Postavite ograničenja i pridržavajte ih se.
* Potaknite stanke i druge aktivnosti.
* Pratite igračke navike i riješite sve nedoumice.
* Razgovarajte sa svojim tinejdžerom o mogućim nedostacima pretjeranog igranja igrica.
* Potražite stručnu pomoć ako je potrebno.
Zaključno: Najbolji način da odredite koliko je igranja prikladno za vašeg tinejdžera je da otvoreno komunicirate, postavite jasne granice i pratite njihove navike. Ako ste zabrinuti zbog njihovih igračkih navika, uvijek je najbolje potražiti stručni savjet.